Učenje stranog jezika dobra je stvar, tu će se sigurno svatko složiti. Omogućuje nam da otkrijemo druge kulture, književnosti, ostvarimo nove kontakte i poboljšamo svoje poznavanje svijeta. No ono što je posebno zanimljivo kod stranih jezika jest to što pozitivno utječu na naš mozak i naše intelektualne sposobnosti općenito, a ne samo na one dijelove mozga vezane za usvajanje i korištenje jezičnog znanja i to bez obzira učimo li jezik kao odrasla osoba ili dijete.

S usvajanjem jezika krećemo od praktički od kad se rodimo, a razvoj govora započinje još prije rođenja jer bebe u majčinoj utrobi čuju ljudske glasove i vanjske zvukove. Ubrzo nakon rođenja beba prepoznaje majčin glas te i prije navršene godine dana počinje prepoznavati riječi i povezivati ih s predmetima i ponašanjem. Zbog iznimno fleksibilnog mladog mozga mala djeca su sposobna uz materinji usvojiti i drugi jezik (čest slučaj kad otac i majka govore različitim jezicima) stoga ih se već od malih nogu može upisati na tečaj stranog jezika.

Djeca koja uče strani jezik imaju bolje rezultate na testovima inteligencije od svojih vršnjaka koji jezike ne uče. Zbog učenja jezika povećava se aktivnost mozga čime se postižu bolje kognitivne sposobnosti budući da je kod djece i mladeži mozak je najaktivniji pa se tada stvara velik broj neuronskih veza. Usvajanje novog jezika odličan je poticaj za "moždane vijuge" jer se time vježba usvajanje znanja općenito, tj. jača se sposobnost učenja i druge mentalne sposobnosti. Čitanje i verbalno izražavanje se poboljšava i to ne samo kod djece nego i kod odraslih. Pokazalo se da se bez obzira na dob u kojoj osoba krene na tečaj stranog jezika mozak obnavlja, a njegova funkcija poboljšava tako da za učenje stranog jezika možemo s pravom reći da nikad nije kasno.

Usvajanje nekog novog jezika "povećava" mozak: istraživanje švedskih znanstvenika pokazalo je da je kod ispitanika koji su išli na intenzivni tečaj jezika došlo do povećanja mase u onom dijelu moždane kore koji je povezan s učenjem jezika, dok kod onih ispitanika koji su usvajali druga znanja nije došlo do povećanja u bilo kojem njenom dijelu. Istraživanje škotskih znanstvenika je pak pokazalo da bilingvalne ili multilingvalne osobe ostvaruju bolje rezultate na općim testovima inteligencije, lakše se koncentriraju i održavaju pažnju te se bolje verbalno izražavaju.

Učiti strani jezik dobro je ne samo zbog poboljšanja našeg verbalnog izražavanja već i zbog mentalnih sposobnosti općenito. Brojna istraživanja znanstvenika iz različitih zemalja došla su do istih zaključaka: ljudi koji znaju bar jedan strani jezik koriste svoj mozak učinkovitije, lakše se prebacuju s jednog na drugi zadatak i prilagođavaju nepoznatim ili neočekivanim situacijama bez obzira imaju li ti zadaci i situacije veze s jezikom ili ne.

Dobrobiti usvajanja stranog jezika su stoga višestruke: ne samo što ćemo obogatiti svoje jezično znanje i poboljšati komunikaciju već ćemo poboljšati naše mentalne sposobnosti i rad našeg organizma te si osigurati dobru kvalitetu života u bilo kojoj životnoj dobi.

Poruka ovog članka roditeljima i djeci: UČITE STRANE JEZIKE