Osnovna škola Petra Preradovića Zadar

Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna, a utemeljio ga je UNESCO 1967. godine s ciljem promicanja važnosti učenja i pismenosti te osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti na međunarodnoj razini ističući pismenost kao temeljno ljudsko pravo i temelj za cjeloživotno učenje.

Od početaka obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti do danas shvaćanje pojma pismenosti razvijalo se i mijenjalo kako su se mijenjale i društvene, političke, znanstvene, tehničke i druge okolnosti.

Iako se precizna definicija pismenosti razlikuje od zemlje do zemlje, ona obuhvaća, uz vještine pisanja, čitanja i računanja, i osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanja stranih jezika i korištenja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drukčijih te osposobljenost za trajno učenje.

Danas je jasno da pismenost nema jednu, već više dimenzija (npr. čitalačka, dokumentacijska i numerička pismenost), koje ne moraju biti jednako razvijene. 

Isto tako, osim opće pismenosti, govorimo i o raznim drugim vrstama pismenosti (informatička, matematička, zdravstvena, financijska, znanstvena, metodološka, ekološka itd.).

Pojam pismenosti u razvijenim državama Europe sve se češće veže uz pojam ključnih kompetencija, a one su:

• komuniciranje na materinskom jeziku (sposobnost izražavanja i tumačenja koncepata, misli, osjećaja, činjenica i mišljenja usmenim i pisanim putem)
• komuniciranje na stranom jeziku (uključuje i vještine posredovanja, tj. sažimanje, parafraziranje, tumačenje ili prevođenje), i međukulturnog razumijevanja
• matematička, znanstvena i tehnološka kompetencija (dobra ovladanost matematičkom pismenošću, razumijevanje prirodnog svijeta i sposobnost primjene znanja i tehnologije pretpostavljenim ljudskim potrebama - poput medicine, prijevoza ili komunikacije)
• digitalna kompetencija (sigurna i kritična uporaba informacija i komunikacijskih tehnologija za rad, rekreaciju i komunikaciju)
• učenje kako učiti (sposobnost učinkovitog upravljanja vlastitim učenjem, samostalno ili u skupini)
• socijalne i građanske kompetencije (sposobnost učinkovitog i konstruktivnog sudjelovanja u vlastitom društvenom i radnom životu te uključivanje u aktivno i demokratsko sudjelovanje, posebice u sve raznolikijim društvima)
• osjećaj za inicijativu i poduzetništvo (sposobnost pretvaranja ideja u aktivnosti kroz kreativnost, inovacije i poduzimanje rizika, kao i sposobnost planiranja i upravljanja projektima)
• kulturna svijest i izražavanje sposobnost da se cijeni kreativna važnost ideja, iskustava i osjećaja u medijima poput glazbe, književnosti i vizualnih i izvedbenih umjetnosti.

Pismenost je  nužan preduvjet društvenog i osobnoga razvoja. Za pojedince, obitelji i društva ona je instrument osnaživanja koji pozitivno utječe na zdravlje, prihode i odnose sa svijetom. Pismenost u svim svojim dimenzijama donosi korist pojedincu i društvima, utječe na rast samopouzdanja, osnažuje za individualnu i kolektivnu akciju, oslobađa kreativnost i osposobljava za kritičku refleksiju stvarnosti. Također, političke i kulturne koristi te koristi u područjima poput obrazovanja, ekonomije, očuvanja zdravlja, reprodukcije i ravnopravnosti spolova jasno su vezane uz podizanje razine pismenosti.  

Stoga, budimo pismeni!