OŠ Petra Preradovića Zadar

Emil und die Detektive

Antworte! Odgovori!

https://www.testedich.de/fantests/buecher/emil-und-die-detektive/quiz62/1574027981/emil-und-die-detektive-quiz

Obrazovni sadržaj (Emil ud die Detektive)

https://create.kahoot.it/share/gesund-essen/8eb90bfe-810e-4174-8dd8-0f1ae62f918c

Obrazovni sadržaj (Gesund essen)

Autorica: Nediljka Nekić, prof.

Wessen Lebensmittelpyramide ist das? Rate!

https://create.kahoot.it/share/lebensmittelpyramide/6c741739-fe04-4578-a309-b6061dc53253

Obrazovni sadržaj (Lebensmittelpyramide)

Autorica: Nediljka Nekić, prof.

Quiz:

https://wordwall.net/hr/resource/11140455

Obrazovni sadržaj (Wannsee oder Vrana-See)

Autorica: Nediljka Nekić, prof.

Finde Paare! Pronađi parove!

https://wordwall.net/hr/resource/11895262

Obrazovni sadržaj (Wintersportarten)

Autorica: Nediljka Nekić, prof.

 Welches Fach ist das? Spiel mit und rate!  Koji je to predmet? Igraj i pogodi!

https://wordwall.net/hr/resource/5370559

Autorica: Nediljka Nekić, prof.

Quiz – Spiel mit! Igraj!

https://wordwall.net/hr/resource/11076887

Obrazovni sadržaj (Zadarer Sehenswürdigkeiten)

Autorica: Nediljka Nekić, prof.

Autorica: Nediljka Nekić, prof.

https://create.kahoot.it/share/wohin-passt-das/90f39a54-021c-49d5-b666-bcf35d9e652c

Autorica: Nediljka Nekić, prof.

Tema: Klassenroboter – prezentacija i komunikacija
Predmet: Njemački jezik

Opis aktivnosti:
Učenici su samostalno ili u skupinama izradili Klassenroboter. Svaki učenik/skupina predstavila je svog robota pred razredom. Tijekom prezentacije učenici su koristili prezent te pazili na pravilan redoslijed riječi u rečenici. Nakon svake prezentacije ostali učenici postavljali su pitanja o robotu (izgled, funkcija, ime, sposobnosti), čime su dodatno vježbali usmenu komunikaciju i razumijevanje.

Odgojno-obrazovni ishodi:

• učenici pravilno koriste prezent u jednostavnim rečenicama
• učenici primjenjuju pravilan redoslijed riječi u izjavnima i upitnim rečenicama
• razvijaju vještinu usmenog izražavanja i slušanja
• potiču kreativnost, suradnju i samopouzdanje pri javnom nastupu

Oblici rada:

• individualni rad
• rad u paru / skupini
• frontalni rad

Metode rada:

• izlaganje
• razgovor
• pitanja i odgovori
• kreativni rad

Nastavna sredstva:

• izrađeni roboti

• ploča / kartice s pitanjima (po potrebi)

 

 

NASTAVNA PRIPREMA – 2 NASTAVNA SATA

Predmet: Njemački jezik
Razred: 5. razred OŠ
Tema: Klassenroboter – opis i predstavljanje
Nastavna cjelina: Govorenje i slušanje – prezent, redoslijed riječi, opis

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI (5. RAZRED)

Učenik:

• razumije i koristi jednostavne rečenice u prezentu
• opisuje osobu/predmet koristeći glagole sein, haben, mögen
• imenuje i koristi dijelove tijela u jednostavnom opisu
• postavlja i odgovara na jednostavna pitanja poštujući osnovni redoslijed riječi
• sudjeluje u kratkoj, vođenoj usmenoj komunikaciji na poznatu temu

(Područja: slušanje i govorenje, jezična struktura, komunikacijska kompetencija)

JEZIČNI SADRŽAJ

• Gramatika:
• prezent glagola sein, haben, mögen
• redoslijed riječi u izjavnima i upitnim rečenicama
• Leksik:
• dijelovi tijela (der Kopf, die Arme, die Beine, die Augen, die Hände…)
• opis robota (groß, klein, stark, lustig, schnell…)

1. NASTAVNI SAT

Cilj sata:
Učenici usvajaju i uvježbavaju rječnik i strukture potrebne za opis robota.

Aktivnosti učenika:

• ponavljaju i uvježbavaju rečenice:
• Er ist mein Roboter.
• Er hat zwei Arme und drei Augen.
• Er mag Musik / Fußball / Pizza.
• imenuju dijelove tijela robota uz vizualni poticaj
• opisuju robota u paru prema zadanom modelu
• oblikuju kratki pisani ili usmeni plan opisa

Oblici rada:

• frontalni rad
• rad u paru
• individualni rad

Metode rada:

• demonstracija
• vođeni razgovor
• ponavljanje i uvježbavanje

2. NASTAVNI SAT

Cilj sata:
Učenici samostalno predstavljaju robota i aktivno sudjeluju u komunikaciji.

Aktivnosti učenika:

• predstavljaju svog Klassenrobotera pred razredom koristeći opis
• koriste rečenice s Er ist / Er hat / Er mag
• opisuju dijelove tijela i sposobnosti robota
• postavljaju jednostavna pitanja vršnjacima:
• Was hat dein Roboter?
• Was mag er?
• slušaju i razumiju kratka izlaganja drugih učenika

Oblici rada:

• individualni rad
• frontalni rad

Metode rada:

• usmeno izlaganje
• pitanja i odgovori

VREDNOVANJE

Vrednovanje za učenje:

• usmena povratna informacija tijekom rada i prezentacija
• ispravljanje uz poticanje pravilne uporabe jezika

Vrednovanje kao učenje:

• kratka samoprocjena

IZLAZNA KARTICA – Klassenroboter

✔	Mogu…
⬜	predstaviti svog robota jednom rečenicom (Das ist mein Roboter.)
⬜	koristiti Er ist u rečenici
⬜	koristiti Er hat i navesti dijelove tijela
⬜	koristiti Er mag u rečenici
⬜	opisati robota s barem jednim pridjevom
⬜	postaviti jedno pitanje o tuđem robotu

Ime učenika: ____________________
Danas mi je bilo najlakše: ____________________
Još trebam vježbati: ____________________

 

Vrednovanje naučenog:

• praćenje pravilne uporabe prezenta
• razumljivost opisa i sudjelovanje u komunikaciji

 

 

Upriličena je virtualna izložba učeničkih radova na temu „Mein Klassenroboter“. Učenici su izradili vlastite robote te ih opisali na njemačkom jeziku koristeći jednostavne rečenice u prezentu. Izložba je omogućila učenicima da na kreativan način pokažu svoje znanje, razvijaju jezične vještine i podijele svoje radove s drugima u digitalnom okruženju.

STRUČNI ČLANAK – Profesionalni stres učitelja stranih jezika: analiza istraživanja provedenog među članovima Međužupanijskog stručnog vijeća učitelja i profesora stranih jezika Zadar

Sažetak

Profesionalni stres jedan je od najznačajnijih izazova suvremenog učiteljskog poziva. Iako se često pretpostavlja da najveći izvor opterećenja proizlazi iz neposrednog nastavnog rada, brojna istraživanja pokazuju da su administrativni zahtjevi, dodatne obveze i složeni odnosi s dionicima obrazovnog procesa često značajniji uzroci stresa. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati izvore profesionalnog stresa, njegove posljedice te načine suočavanja sa stresom među učiteljima stranih jezika uključenima u rad Međužupanijskog stručnog vijeća učitelja i profesora stranih jezika Zadar. Rezultati pokazuju da najveće opterećenje predstavljaju razredništvo, administrativni poslovi, suradnja s roditeljima, sudjelovanje u projektima i organizacija rasporeda sati, dok se kao važni zaštitni čimbenici ističu dobri međuljudski odnosi, podrška obitelji i kolega te tjelesna aktivnost.

Ključne riječi: profesionalni stres, učitelji stranih jezika, mentalno zdravlje, administrativno opterećenje, profesionalna dobrobit

1. Uvod

Učiteljski poziv smatra se jednim od profesionalno najzahtjevnijih zanimanja zbog stalne odgovornosti za učenike, visokih očekivanja društva, potrebe za kontinuiranim stručnim usavršavanjem te brojnih administrativnih i organizacijskih zadataka. Profesionalni stres nastaje kada zahtjevi radnog mjesta premašuju osobne resurse pojedinca za njihovo uspješno savladavanje.

U posljednjim desetljećima promjene u obrazovnom sustavu dodatno su povećale opseg poslova učitelja. Uz poučavanje i vrednovanje učenika, učitelji sudjeluju u projektima, administrativnim poslovima, suradnji s roditeljima, stručnim usavršavanjima te različitim školskim aktivnostima. Takvi zahtjevi mogu dovesti do kroničnog stresa, smanjenog profesionalnog zadovoljstva i negativnih posljedica za mentalno zdravlje.

Posebno je zanimljivo istražiti iskustva učitelja stranih jezika koji, osim redovite nastave, često sudjeluju u međunarodnim projektima, natjecanjima i dodatnim izvannastavnim aktivnostima.

2. Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je:

• utvrditi glavne izvore profesionalnog stresa kod učitelja stranih jezika,
• ispitati percepciju profesionalnog razvoja i podrške škole,
• analizirati posljedice stresa na mentalno zdravlje,
• identificirati strategije suočavanja sa stresom,
• ponuditi preporuke za unapređenje profesionalne dobrobiti učitelja.

3. Metodologija

Istraživanje je provedeno među članovima Međužupanijskog stručnog vijeća učitelja i profesora stranih jezika Zadar metodom anketnog upitnika.

Sudionici su procjenjivali:

• zadovoljstvo poslodavcem,
• mogućnosti profesionalnog razvoja,
• izvore profesionalnog stresa,
• kvalitetu međuljudskih odnosa,
• posljedice stresa,
• načine suočavanja sa stresom.

Podaci su obrađeni deskriptivnom statistikom te prikazani postotnim udjelima odgovora.

4. Rezultati istraživanja

4.1. Profil ispitanika

Svi sudionici istraživanja bile su učiteljice stranih jezika (100 %).

Rezultati pokazuju relativno visoku razinu zadovoljstva poslodavcem:

• 33 % ispitanica izuzetno je zadovoljno,
• 48 % donekle zadovoljno,
• 19 % neutralno je ili nezadovoljno.

Dobiveni podaci ukazuju da većina učiteljica ima pozitivan stav prema radnoj sredini, iako gotovo petina ispitanica ne iskazuje zadovoljstvo postojećim uvjetima rada.

4.2. Profesionalni razvoj i podrška škole

Na pitanje o mogućnostima profesionalnog razvoja, stručnog usavršavanja i podrške škole:

• 50 % ispitanica slaže se da škola pruža adekvatnu podršku,
• 50 % nema jasno mišljenje ili smatra da podrška nije dovoljna.

Rezultati ukazuju na podijeljena iskustva zaposlenika. Dok dio učiteljica prepoznaje školu kao poticajno okruženje za profesionalni razvoj, drugi dio ne osjeća jednaku razinu podrške.

4.3. Izvori profesionalnog stresa

Razredništvo

Među ispitanicama 44 % obavlja dužnost razrednice.

Od njih:

• 52 % razredništvo procjenjuje kao izuzetno velik izvor stresa,
• 33 % kao velik izvor stresa.

Ovi rezultati potvrđuju da razredništvo predstavlja jedno od najzahtjevnijih područja rada zbog dodatne odgovornosti, komunikacije s roditeljima i administrativnih zadataka.

Administrativni poslovi

Administracija se također pokazala kao značajan stresor:

• 41 % ispitanica navodi velik stres,
• 22 % izuzetno velik stres.

Velik opseg dokumentacije i izvještavanja očito povećava radno opterećenje te smanjuje vrijeme dostupno za neposredan odgojno-obrazovni rad.

Suradnja s roditeljima

Čak 42 % ispitanica navodi suradnju s roditeljima kao izvor stresa.

Najstresnije situacije uključuju:

• nezadovoljstvo roditelja ocjenama učenika (33 %),
• roditeljske sastanke (25 %).

Takvi rezultati potvrđuju da komunikacija s roditeljima može predstavljati emocionalno zahtjevan aspekt učiteljskog rada.

Organizacija rasporeda sati

Trećina ispitanica (33 %) navodi organizaciju rasporeda sati kao značajan izvor stresa.

Neusklađenost radnog vremena, veliki broj sati raspoređenih tijekom dana i otežano planiranje privatnog života mogu dodatno povećavati profesionalno opterećenje.

4.4. Odnosi na radnom mjestu

Za razliku od prethodnih područja, međuljudski odnosi uglavnom nisu prepoznati kao značajan izvor stresa.

Procjene odnosa s kolegama:

• 19 % vrlo dobri,
• 37 % dobri,
• 44 % zadovoljavajući.

Iako postoji prostor za daljnje unapređenje suradničke kulture, rezultati pokazuju da kolegijalni odnosi predstavljaju važan zaštitni čimbenik u suočavanju sa stresom.

4.5. Projekti – profesionalna prilika ili dodatno opterećenje?

Sudjelovanje u projektima većina ispitanica doživljava kao stresno iskustvo:

• 89 % smatra da projekti izazivaju stres,
• 48 % kao glavni razlog navodi povećano radno opterećenje.

Istodobno, zanimljivo je da priprema i organizacija nastave nisu procijenjene kao izrazito stresne aktivnosti. Najveći broj ispitanica (41 %) procjenjuje stres povezan s nastavom kao umjeren.

Ovaj nalaz sugerira da učitelji najveće profesionalno zadovoljstvo i kompetentnost osjećaju upravo u području svoje osnovne djelatnosti – poučavanju.

4.6. Posljedice stresa

Na pitanje o učestalosti osjećanja posljedica stresa ispitanice odgovaraju:

• 62 % povremeno,
• 29 % stalno,
• 7 % nikada.

Kada je riječ o utjecaju na mentalno zdravlje:

• 67 % posljedice osjeća povremeno,
• 22 % uvijek.

Drugim riječima, gotovo devet od deset ispitanica osjeća negativan utjecaj profesionalnog stresa na mentalno zdravlje barem povremeno.

Takav rezultat ukazuje na potrebu sustavne skrbi o psihološkoj dobrobiti zaposlenika u obrazovnom sustavu.

4.7. Strategije suočavanja sa stresom

Najčešće korištene strategije suočavanja sa stresom su:

• razgovor s kolegama,
• razgovor s obitelji i prijateljima,
• tjelesna aktivnost.

Kada je riječ o podršci škole i uprave:

• 19 % ispitanica osjeća jasnu podršku,
• 48 % djelomičnu podršku,
• 33 % ne osjeća podršku.

Rezultati pokazuju da učitelji najveći oslonac pronalaze u neformalnim mrežama podrške, dok institucionalna podrška nije jednako prisutna kod svih zaposlenika.

5. Rasprava

Rezultati istraživanja potvrđuju nalaze brojnih domaćih i međunarodnih istraživanja prema kojima profesionalni stres učitelja najčešće nije povezan s izvođenjem nastave, nego s dodatnim radnim obvezama.

Posebno se ističu razredništvo, administrativni poslovi i zahtjevna komunikacija s roditeljima. Takvi zadaci često zahtijevaju dodatno vrijeme, emocionalni angažman i odgovornost, a pritom nisu uvijek praćeni odgovarajućom institucionalnom podrškom.

Zabrinjavajući je podatak da gotovo 90 % ispitanica osjeća posljedice stresa na mentalno zdravlje, što može dugoročno dovesti do profesionalnog sagorijevanja, smanjenog zadovoljstva poslom i slabije kvalitete rada.

Istodobno, pozitivni odnosi među kolegama predstavljaju važan zaštitni čimbenik koji ublažava negativne učinke profesionalnog stresa. Rezultati također pokazuju važnost neformalnih oblika podrške, posebice obitelji, prijatelja i kolega.

6. Zaključak

Istraživanje provedeno među članovima Međužupanijskog stručnog vijeća učitelja i profesora stranih jezika Zadar pokazalo je da profesionalni stres učitelja stranih jezika proizlazi prvenstveno iz dodatnih radnih obveza, a ne iz samog nastavnog procesa.

Najznačajniji izvori stresa su:

• razredništvo,
• administrativni poslovi,
• suradnja s roditeljima,
• sudjelovanje u projektima,
• organizacija rasporeda sati.

S druge strane, važni zaštitni čimbenici uključuju:

• kvalitetne odnose s kolegama,
• podršku obitelji i prijatelja,
• tjelesnu aktivnost.

Rezultati upućuju na potrebu sustavnog smanjenja administrativnog opterećenja, jačanja institucionalne podrške učiteljima te razvoja programa za očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenika. Ulaganje u dobrobit učitelja predstavlja ulaganje u kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava jer zadovoljni i psihološki osnaženi učitelji stvaraju kvalitetnije okruženje za učenje i razvoj učenika.

Istraživanje provela Nediljka Nekić, učiteljica njemačkoga jezika u OŠ Petra Preradovića Zadar.

 

Autorica stručnog članka: Nediljka Nekić, prof.