Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna, a UNESCO je ovu inicijativu pokrenuo još 1965. godine kako bi se podigla svijest o važnosti pismenosti i obrazovanja odraslih u cijelom svijetu. Cilj je obilježavanja ovoga dan stalno podsjećanj na ključnu ulogu pismenosti u osobnom razvoju, društvenoj uključenosti i gospodarskom napretku.
Iako je u Hrvatskoj nepismenost među stanovništvom vrlo niska, manja od jedan posto, u svijetu je i dalje veliki broj ljudi koji ne posjeduju osnovne vještine čitanja i pisanja. Prema podacima UNESCO-a, oko 773 milijuna odraslih osoba širom svijeta još uvijek ne zna čitati i pisati, što predstavlja značajnu prepreku za njihov osobni razvoj i sudjelovanje u društvu.
Međutim, pismenost danas obuhvaća mnogo više od osnovnih vještina čitanja, pisanja i računanja – ona uključuje cijelu zbirku pismenosti uključuje razumijevanje pročitanog, komunikaciju, poznavanje stranih jezika, kao i digitalnu pismenost, koja je postala neizostavan dio svakodnevnog života.
U suvremenom dobu, nedostatak digitalnih vještina predstavlja dodatni izazov, osobito u vremenu ubrzane digitalizacije i tehnoloških promjena.
Pojam pismenost u Hrvatskoj je enciklopediji, njezinu mrežnom izdanju, opisan ovako:
pismenost, u užem smislu, sposobnost čitanja i pisanja. Pojam pismenosti višeznačan je i mijenja se u skladu s informacijskim formama koje nameće razina tehnološkog i civilizacijskog razvoja društva. Kako su se kanali obavijesti širili izvan tiskane riječi tako se i pojam pismenosti nije više ograničavao na sposobnost čitanja i pisanja. Suvremeno informacijsko doba, nadilazeći zemljopisne različitosti, nametnulo je novu društvenu praksu, medije i načine kreiranja značenja, a time i novu interpretaciju pismenosti. Danas su potrebne različite vrste funkcionalne pismenosti: informacijska, računalna, grafička, pismenost u sferi pisanja znanstvenih izvještaja ili ona potrebna za poslovne prezentacije. Sadržaje pismenosti sve više proširuju i raznovrsna područja struke i znanosti pa se govori o akademskoj pismenosti, zdravstvenoj pismenosti, pismenosti bez granica (poznavanje jezika), pravnoj pismenosti i sl. Različite vrste pismenosti preduvjet su djelotvornosti na radnome mjestu, ali i sudjelovanja u životu zajednice. Pismenost se povezuje i s dobnim razlikama pa se razlikuju predškolska i rana pismenost te pismenosti mladih i odraslih. U uporabi je i izraz profil pismenosti; pronalaženje bitne informacije u nekom znanstvenom tekstu, traganje za informacijom u voznom redu, razumijevanje sadržaja nekog obrasca koji valja popuniti, pisanje molbe za zaposlenje ili izračun mjesečne otplate, svi zahtijevaju specifične profile pismenosti.
Pismenost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Zagreb. https://www.enciklopedija.hr/clanak/pismenost. (pristupljeno 7. 9. 2025.)
